Meteorologija

METEOROLOGIJA SKRIPTA


Sadržaj


Što je meteorologija?

Meteorologija je znanost koja proučava sve fizičke pojave u zračnom omotaču oko Zemlje, odnosno u atmosferi. Spada u grupu geofizičkih znanosti, pa se može smatrati granom fizike.
Sinoptička meteorologija je dio meteorologije koji se bavi prognoziranjem vremena

Vrijeme je trenutno stanje atmosfere nad određenim mjestom. Stanje atmosfere je skup njenih fizikalnih osobina.
Klima je prosječno stanje vremena u duljem razdoblju (promatranja i mjerenja kroz 25-35 godina )

Atmosfera

Atmosfera je smjesa plinova koja okružuje Zemlju. Ima oblik zemaljske kugle, tj. na polovima je spljoštena, a na ekvatoru ispupčena. Proteže se od tla do stotinjak kilometara visine.

Temperatura Zemljine atmosfere se mijenja s visinom. Između različitih atmosferskih slojeva mijenja se matematički odnos temperature i visine:

Granice među tim slojevima nazivaju se tropopauza, stratopauza i mezopauza.

(LJUBIČASTO) termosfera: od 80–85 km do 640+ km, temperatura se povećava s visinom.

(ROZA) mezosfera: od oko 50 km do 80–85 km, temperatura se smanjuje s visinom.

(ZELENO) stratosfera: od 7–17 km do oko 50 km, temperatura se povećava s visinom.

(ŽUTO)  troposfera: od površine do 7 km ili 17 km ovisno o širini, vremenskim faktorima, temperatura se smanjuje s visinom.

Osnovni meteorološki elementi:

1. Temperatura zraka

2. Vlaga

3. Tlak

4. Gustoća zraka

Parametri atmosfere:

Mjenjaju se ovisno o prostoru i vremenu

Definirani MSA (međunarodna standardna atmosfera)

Tempertura (t)=15 °C

Tlak (P)=1013,25 hPa

Gustoća (p)=1,225 kg/m3

Vertikalni gradijent temperture = 0,65°C/100m

Temepratura zraka

Izražava njegovo toplotno stanje

Mjenja se zbog dovođenja i odvođenja topline i gibanja zraka

Vlaga zraka

Predstavlja svu količinu vodene pare u atmosferi. Vodena para apsorbira dugovalnu radijaciju Zemlje i o količini vodene pare ovisi vjerojatnost pojave padalina.

Također, vodena para u atmosferi sadrži znatnu količinu latentne topline.

Vodena para u atmosferu dolazi na razne načine;

(75% vode s tla, biljnog pokrova i vodenih površina na kopnu ispari natrag u atmosferu.)

*TRANSPIRACIJA – isparavanje s površine biljaka. Najveća evaporacija (isparavanje) je u području tropskog i suptropskog dijela Indijskog oceana, između Madagaskara i
Australije. Evaporacija se smanjuje približavanjem kopnu tj. obali

Tekuća i “čvrsta” voda se u zraku pojavljuje u obliku oblaka, magle ili padalina, dok se prisutnost vodene pare iskazuje u promjenama vidljivosti i prozirnosti atmosfere.

Tekuća i “čvrsta” voda se u zraku pojavljuje u obliku oblaka, magle ili padalina, dok se prisutnost vodene pare iskazuje u promjenama vidljivosti i prozirnosti atmosfere.

APSOLUTNA VLAŽNOST ZRAKA – maksimalna količina vodene pare koju može primiti 1m³ zraka (u gramima). Apsolutna vlažnost zraka raste s porastom temperature (veće isparavanje).

SPECIFIČNA VLAGA ZRAKA jest broj grama vodene pare u 1kg vlažnog zraka.

RELATIVNA VLAGA ZRAKA je broj koji pokazuje odnos između količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi taj zrak na
toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen.

Tlak zraka

Tlak zraka je izravna posljedica težine zraka. To znači da se pritisak zraka razlikuje s mjestom i vremenom jer se količina (i težina) zraka iznad Zemlje isto tako razlikuju.
Definiran je silom koja djeluje okomito na površinu

Mjerna jedinica je Pascal, odnosno Bar (1 bar je 105 Pa).

Gustoča zraka

Masa promatrane količine zraka, odnosno svih plinova koje sadrži zrak u jedinici volumena.

Pokazuje koliko je puta jedinica volumena zraka lakša od istog volumena vode na +4 °C.

Ovisna je o temperaturi i tlaku zraka; proporcionalna je s tlakom i obrnuto proporcionalna s temperaturom.

Oblaci

Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi.

Topli zrak pun vlage podiže se u vis. Kad dosegne određenu visinu, ohladi se. Na niskoj temperaturi topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku vodene pare, pa se ona pretvara u
malene kapi vode ili komadiće leda i tako stvara oblake.

Svi su oblaci, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama, potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik.
Uz to, oblaci su sastavljeni od različitih čestica koje, opet, ovise o temperaturi i visini.

Oblaci, meteorologija, tandem skok padobranom

Rodovi oblaka:

• cirusi (Ci)

• cirokumulusi (Cc

• cirostratusi (Cs)

• altokumulusi (Ac)

• altostratusi (As)

• nimbostratusi (Ns)

• stratokumulusi (Sc)

• stratusi (St)

• kumulusi (Cu)

• kumulonimbusi (Cb)

Oblaci dijele se prema visini:

visoki : Ci, Cc, Cs

srednji: Ac, As

niski : Ns, Sc, St, Cu, Cb

Zračna masa

Zračna masa je vrlo velik volumen zraka koji se zadržavao iznad neke podloge i tako poprimio neka njena svojstva, npr. temperaturu. Stabilnog karaktera.

Dijele se prema izvoru na: morske, kontinentalne, arktičke, subtropske …

Fronta je granični dio između dvije različite zračne mase koje se u cjelini ne miješaju. Fronte su praćene naglim promjenama temperature, vjetra, naoblake, vidljivosti.

Ciklona

Oznaka : C ili N

Niski tlak

Kišovito vrijeme

Nastaje kada se zrak zagrije , postaje lakši i izdiže se

Anticiklona

Oznaka: A ili V

Visoki tlak

Suho i vedro vrijeme

Nastaje kada se hladni , gušći i teži zrak spušta

Termika je naziv za vertikalno strujanje zraka usljed lokalne pregrijanosti tla.

*(Topli zrak, lakši je od okolnog i počinje se dizati, pritom se hladi)

Padaline – svi oblici kondenzirane ili sublimirane vodene pare u zraku, a koji iz atmosfere dopiru do tla u mjerljivoj količini.
(kapljice vode, pahuljice snjega, zrna tuče, zrnat snijeg, solika, ledena kiša…)

Tri su načina nastanka: Konvekcija, Prisilno uzdizanje zraka na reljefnim barijerama,
polagano izdizanje zraka uz toplu frontu i burnije izdizanje zraka na hladnoj fronti u ciklonama

Vjetar – horizontalno strujanje zraka u atmosferi iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka

Turbulencija – vrtloženje zraka iza prepreke

Usljed vrtloženja zraka iza prepreke dolazi do promjena brzine i smjera vjetra. Neka vrtloženja su stalna dok se druga kreću sa vjetrom. Stalni vrtlozi iza gorskih grebena nazivaju se rotori .

Temperturna inverzija je pojava kada temperatura povremeno ili trajnije, u tanjem ili dbljem sloju, raste s visinom (topliji zrak nalazi se iznad hladnijeg).


Slike oblaka

Cirrus oblaci

Alto cumulus oblaci

Alto stratosi oblaci

Cumuslus oblaci

Cumulonimbus


Velika skripta meteorologije

VELIKA SKRIPTA METEOROLOGIJE